Odpiralni čas:
torek – nedelja: 10:00-18:00
Odpiralni čas:
torek – nedelja: 10:00-18:00
U užem smislu, jaslice su pokretni figuralni božićni ukrasi koji prikazuju događaje vezane uz rođenje Isusa Krista. Sastoji se od Svete Obitelji – malog Isusa koji leži u slami ili jaslicama te Marije i Josipa smještenih na različitim krajobraznim i ambijentalnim kulisama, otkuda i nazivi betlehem i štalica. Prisutnost drugih likova je različita, a osim Svete Obitelji, najistaknutiji su vol i magarac, pastiri, tri kralja (mudraci, “magi”), anđeo, Betlehemska zvijezda i natpis ” Gloria in excelsis Deo.”
Božićne jaslice, Obrezina, Šćitarjevo, 1995., Mato Mihinica, EMZ 48410
Poznate su i popularne razne druge vrste jasličkih poklonika Djetetu, a njihov broj varira ovisno o mjestu izrade i veličini jaslica. U većim primjercima jaslica danas su nerijetko prisutni različiti prizori iz svakodnevnog lokalnog života.
Licitarske božićne jaslice, Osijek, 2009., Antonija Ranogajec, EMZ 48721
Ljudske figure opremljene su rekvizitima koji ukazuju na to tko su ili čime se bave: pastiri nose pastirski štap i u društvu su janjeta, kraljevi/mudraci imaju krune na glavi i nose darove, hodočasnici drže hodočasnički štap, mljekarice nose vjedra s mlijekom i slično. Kulise predstavljaju Betlehem u doba Isusova rođenja, no upravo one srednjoeuropskog porijekla često ne teže za orijentalnim, već prikazuju ljude, ambijente i pejzaže mjesta na kojima su izrađene.
Jasličke figure iz kapele sv. Roka u Kumrovcu, Kumrovec, 18. stoljeće (?), EMZ 16891
Jaslice se u domove postavljaju u božićno doba, najčešće 24. prosinca, na Badnjak, gdje ostaju do Sveta tri kralja, 6. siječnja. Danas su obično smještene ispod božićnog drvca, dok su ranije najčešće bile u kutu glavne prostorije u kući, ponekad na polici na zidu iznad stola i slično, ali uvijek na važnom i vidljivom mjestu.
Božićne jaslice kutnog tipa , Plemenšćina, Klenovnik, 2001., Stanko Bunić, EMZ 48739
Govoriti o jaslicama kao predmetu čija je funkcija devocionalna i koji služi poticanju osobnih pobožnosti nije pogrešno, no pritom valja znati da je njihova prvotna funkcija bila didaktička. Danas su jaslice nadišle ove okvire umnogostručivši svoju namjenu, što je pojačano procesom njihova „izlaska“ iz vjerskih objekata.
„Betlem“, rekvizit ophodnika „betlemara“, Đurđevac, 1988., Đuka Tomerlin – Picok, EMZ 28383
Njihovo porijeklo vezuje se za štovanje devocionalnog predmeta, figure djeteta Isusa Krista, potom za običaj „zibanja Isusića“, za srednjovjekovna božićna uprizorenja poput onog sv. Franje Asiškog, koji je 1223. godine u šumi kraj Greccia kraj oltara postavio jasle sa slamom te doveo magarca i vola, za trikraljske igre te za likovne prikaze Isusova rođenja, posebno one plastične. Igrokazi, igre, pučke „jasličke“ drame i likovni prikazi ipak se ne mogu dovesti u neposrednu vezu s jaslicama u suvremenom smislu, osim kao njihovi svojevrsni prethodnici.
Figura djeteta Isusa Krista u pokaznici, Italija (?), oko 1900., EMZ 62295
