Odpiralni čas:
torek – nedelja: 10:00-18:00
Odpiralni čas:
torek – nedelja: 10:00-18:00
Političke i gospodarske okolnosti važan su činitelj koji utječe na svakodnevicu, ali i na kulturu i običaje. Božićni običaji kakve danas poznajemo oblikovani su na osnovi običajnih elemenata pretkršćanskog naslijeđa, elemenata liturgijskih obreda te građanskih praksi srednjoeuropskog kulturnog kruga prve polovine 19. stoljeća, kada se formira moderan građanski način života unutar manjeg obiteljskog kruga. Iako se jaslice javljaju već u razdoblju baroka, u 17. i 18. stoljeću, one su tada još uvijek privilegija crkve, aristokracije i buržoazije.
Prikaz scene Rođenja s vratnica Splitske katedrale – replika, Split, 1214. g., Andrija Buvina, EMZ 48552
Procesi industrijalizacije, a s njome posljedično i urbanizacije, koji počinju u 19. stoljeću, smanjuju razlike u načinu života u gradu i na selu. Razlike polako nestaju te se jaslice šire i u seoske domove, gdje se počinju i izrađivati, prvenstveno za vlastite potrebe.
Božićne jaslice, Vela Luka, Korčula, 1930-e, Daniel Žuvela – Brbe, EMZ 12767
Jaslice imaju dulju tradiciju postavljanja u širokim slojevima društva u sredinama s razvijenim obrtništvom te praksom kućnih radinosti kao dopunskom ekonomskom granom, što je uglavnom vezano za urbane sredine i njihovu okolicu. Upravo su ovi slojevi društva bili glavni pokretači i nositelji serijske izrade jaslica za prodaju pa se stoga domovinom božićnih jaslica kakve danas poznajemo smatraju srednja Europa i Italija.
Božićne jaslice, Austrija, oko 1910., serijska proizvodnja, EMZ 48725
Kao i u drugim europskim zemljama, u Hrvatskoj se jaslice prvo javljaju u crkvama, a potom u krugu viših društvenih slojeva. U svim se slojevima u većem obimu pojavljuju tek polovinom 19. stoljeća i to uglavnom na području središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Takve jaslice najčešće su bile izrađene od papirnatih likova – kupovnih i onih kućne izrade – a imale su i kućno izrađene ambijentalne kulise. U Hrvatskoj nisu zabilježeni centri serijske ili obrtničke izrade jaslica, a skuplje su se jaslice uglavnom kupovale ili naručivale u inozemstvu.
Božićne jaslice u ormariću, Varaždin, ostavština obitelji Petrony, oko 1870., EMZ 50232
Jaslice, djela najčešće narodnih ili lokalnih umjetnika ili spretnijih pojedinaca, koje su se izrađivale za crkve, samostane ili prodaju na sajmovima nisu bile tako česte, pa se to se na našim prostorima ne može nazvati razvijenom proizvodnom praksom.
Naslovnica „Svijeta“ iz 1933. godine – ilustracija jaslica iz fundusa EMZ-a, Bistra, kupljene na sajmu na Kaptolu 1922. godine, Franjo Kurjan, EMZ 1955
Među najstarijim serijski proizvedenim jaslicama u Hrvatskoj, one su papirnate. Primjerak s početka 19. stoljeća, autora Ivana Nepomuka Schauffa, čuva se u bakroreznim listovima i otiscima u Hrvatskom povijesnom muzeju, dok se papirnate jaslice autora Rudolfa Valića, štampane u Hrvatskom štamparskom zavodu 1920-ih i prodavane pod nazivom „Narodne jaslice“, čuvaju u fundusu Etnografskog muzeja.
Papirnate božićne jaslice – „Narodne jaslice“, Zagreb, 1920-e, tisak prema predlošku Rudolfa Valića, EMZ 48736
