Odpiralni čas:
torek – nedelja: 10:00-18:00
Odpiralni čas:
torek – nedelja: 10:00-18:00
Jaslice kakve danas poznajemo u Hrvatsku se šire s područja srednje Europe, gdje je tijekom 17. i 18. stoljeća u modi njihovo postavljanje u crkvama, a odakle prelaze i u privatne prostore. Njihova pojava te kasnije širenje pripisuju se djelovanju crkvenih redova, naročito isusovaca i franjevaca. Ponovni procvat doživljavaju nakon Prvog svjetskog rata te od 1990-ih godina u okviru novih društveno-političkih okolnosti. Kao dio kućnih božićnih ukrasa na području središnje i sjeverozapadne Hrvatske javljaju se već tijekom 19. stoljeća, a u ostalim krajevima nešto kasnije.
Božićne jaslice, Prag, 1910-e, serijska proizvodnja, EMZ 48737
Iako su prisutne već u 19. stoljeću, u prvoj polovini 20. stoljeća uz jaslice kućne izrade počinju se širiti i kupovne jaslice serijske proizvodnje, među kojima su naročito zastupljene papirnate jaslice tiskane u boji na većim listovima papira. Početak 20. stoljeća također je doba mode izrade tzv. „folklornih jaslica“ (folklorni stil) – onih s likovima odjevenim u prepoznatljivu tradicijsku odjeću pojedinog kraja i, nerijetko, s poznatim lokalnim vedutama.
Papirnate božićne jaslice – „Jugoslovanske jaslice“, Ljubljana, 1920., tisak prema predlošku Maksima Gasparija, EMZ 59446
Pojedini se dijelovi jaslica, osim što se kupuju, i danas izrađuju kod kuće – figure se kupuju dok se izrađuju kulise i obrnuto – pa nam njihova izrada predstavlja odlične primjere narodne i laičke likovnosti te umjetničkog izraza pojedinih izrađivača, krajeva i razdoblja.
Papirnate božićne jaslice u ladici, Zagreb, oko 1942, obitelj Parac, EMZ 51829
Pri izradi kućnih jaslica koriste se oni materijali koji su dostupni izrađivačima u njihovoj okolini. Nekada su to uglavnom bili prirodni materijali, poput drva, mahovine i slično, dok pojavom industrijski proizvedenih materijala počinje i njihova upotreba unutar domaćinstava. Suvremeni izbor materijala koji se koriste za izradu jako je velik, a najčešće su to razne vrste folija i šarenog papira, plastike, polistirena i slično.
Božićne jaslice, Donja Kupčina, 1992., Zoran Petrčić, EMZ 28374
Osim u kućama, jaslice se „grade“ i u crkvama. Crkvene jaslice većih su dimenzija, a tradicija njihova postavljanja starija je od one kućnih jaslica. Njihova prvotna namjena bila je teološka i poučna. Povezanost crkvenih i kućnih jaslica vidljiva je u prožimanju likovnih izraza. Crkvene jaslice uglavnom izrađuju školovani majstori ili umjetnici po narudžbi, ali su poznati i primjerci koje su izradili vješti narodni umjetnici koji svoj likovni izričaj često grade na temelju prethodno viđenih crkvenih umjetničko-obrtnih jaslica s karakteristikama pojedinog umjetničkog razdoblja.
Crkvene božićne jaslice, Dekanovec, 1920., Florijan Andrašec, EMZ 49796
Pored jaslica u domovima i crkvama, od kraja 20. stoljeća u Hrvatskoj se božićne jaslice ponovo pojavljuju i u drugim javnim prostorima te na brojnim izložbama u adventu. Istovremeno se javljaju i udruge jasličara, koje okupljaju uglavnom amaterske izrađivače kroz organizaciju izložbi te gostovanja radova. Stoga se, osim crkvenih, javnih, „živih“ i kućnih jaslica, kao podvrsta mogu navesti i „autorske“/“umjetničke jaslice“.
Božićne jaslice, Zagreb, početak 21. stoljeća, Radovi članova Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica
